Naš je reporter u Dubaiju razgovarao s predsjednikom UAE – Croatia Business Cluba, platforme koja pomaže hrvatskim tvrtkama da uđu na zahtjevno, ali perspektivno tržište Emirata: Ono što se drugdje čini nemogućim, Dubai pretvara u stvarnost
Neven Roginić, osnivač i predsjednik UAE – Croatia Business Cluba, jedan je od ključnih hrvatskih vizionara koji su prepoznali strateški potencijal povezivanja hrvatskog i emiratskog gospodarstva. Poduzetnički put gradio je u vlastitoj kompaniji Format 3D, jednom od vodećih studija za arhitektonske vizualizacije u regiji, a međunarodni uzlet doživio je sudjelovanjem u velikim projektima poput “Beograda na vodi”, gdje su njegovu stručnost prepoznali globalni investitori poput Emaara i Eagle Hillsa. Iskustvo poslovanja na Bliskom istoku, ali i izazovi s kojima se tada suočavao, potaknuli su ga da osnuje UAE – Croatia Business Club, platformu koja danas pomaže hrvatskim tvrtkama da lakše zakorače na zahtjevno, ali perspektivno tržište Emirata. U razgovoru za Večernji list Roginić otkriva kako je nastala ideja o osnivanju Kluba, što su ključni sektori suradnje, s kojim se izazovima susreću naši poduzetnici te kakvu ulogu igraju nove tehnologije i hrvatska dijaspora u tom procesu.
Kako je nastala ideja o osnivanju Croatia Business Cluba i što vas je osobno motiviralo?
Ideja o osnivanju proizašla je iz osobnog iskustva poslovanja na relaciji Hrvatska – Ujedinjeni Arapski Emirati. Tijekom godina razvijanja međunarodnih projekata u mojoj kompaniji Format 3D – koja je jedan od najvećih studija za 3D arhitektonske vizualizacije u regiji – uočio sam da mnogim hrvatskim tvrtkama nedostaje strukturirana podrška pri ulasku na tržište Emirata. Motivaciju sam pronašao u vlastitom izazovu. Kada sam ulazio na tržište UAE-a, bio sam potpuno sam – nije postojala ni jedna platforma koja bi mi olakšala prve korake, provjerila poslovne prilike ili me povezala s relevantnim ljudima. Danas uz pomoć UAE – Croatia Business Club, želimo upravo to pružiti drugima, želimo biti ta platforma. U projektu imam snažnu podršku veleposlanstva UAE-a u Berlinu, a suradnja s institucijama poput ministarstva gospodarstva UAE-a, delegacije Europske unije u UAE-u, Dubai Chambersa, Abu Dhabi Chambersa, Hrvatske gospodarske komore te brojnih drugih ministarstava, poslovnih mreža i trgovinskih organizacija dodatno je osnažila ovu inicijativu.
Koji su trenutačno najperspektivniji sektori za suradnju između UAE-a i Hrvatske?
Najveći potencijal leži u turizmu, obnovljivim izvorima energije, hrani i poljoprivredi, IT sektoru te infrastrukturi. Emirati traže kvalitetne partnere za diversifikaciju gospodarstva, a Hrvatska u tim sektorima nudi visoko konkurentna rješenja. U sklopu dolaska delegacije emiratskih investitora u Hrvatsku – koju pripremamo u suradnji s ministarstvom gospodarstva Ujedinjenih Arapskih Emirata i Vladom Republike Hrvatske – posebnu ćemo pozornost usmjeriti na projekte u sektorima poput prehrambene industrije, pametne poljoprivrede, hotelskih kapaciteta, velikih infrastrukturnih zahvata te naprednih tehnoloških platformi. Kompanije poput Infobipa, Podravke, Rimca i Končara već su prepoznate kao strateški primjeri uspješnog hrvatskog poslovanja s visokim investicijskim potencijalom.
Možete li opisati kako izgleda tipičan poslovni susret između hrvatskih i emiratskih investitora?
Susreti su vrlo formalni i strukturirani, ali uvijek s dozom osobnog povjerenja. U Emiratima je odnos ispred transakcije, prije brojeva, važna je osobna reputacija. S hrvatske strane često imamo izvrsne proizvode i usluge, no bez prave komunikacije, bez partnerstva one ne prolaze.
Zato Advising Solutions, moja konzultantska tvrtka, kao i digitalna agencija L33T, često pružaju podršku hrvatskim poduzetnicima u pripremi poslovnih nastupa, izradi prezentacija i savjetovanju oko poslovnih protokola. U posljednje vrijeme, zahvaljujući angažmanu članova našeg kluba – među kojima je i Adel Alawadhi iz The Corporate Group – sve češće ostvarujemo konkretne dogovore i zajedničke projekte.
S kojim se najvećim izazovima suočavaju hrvatski poduzetnici pri ulasku na tržište UAE-a?
Prvi su izazov nerealna očekivanja jer mnogi misle da je dovoljno pojaviti se s kvalitetnim proizvodom. No tržište u Emiratima traži visoku razinu prezentacije, brandinga, fleksibilnosti i često lokalnog partnera. Drugi je izazov poznavanje administracije, zakonske regulative i poslovne kulture. Upravo zato smo trenutačno u fazi osnivanja Croatian Business Councila u sklopu Dubai Chambersa, čiji sam osnivač, kako bismo institucionalizirali pomoć hrvatskim firmama u pripremi, registraciji i rastu.
Kako klub pomaže hrvatskim tvrtkama u prevladavanju administrativnih i kulturnih prepreka?
Prvi su izazov nerealna očekivanja jer mnogi misle da je dovoljno pojaviti se s kvalitetnim proizvodom. No tržište u Emiratima traži visoku razinu prezentacije, brandinga, fleksibilnosti i često lokalnog partnera. Drugi je izazov poznavanje administracije, zakonske regulative i poslovne kulture. Upravo zato smo trenutačno u fazi osnivanja Croatian Business Councila u sklopu Dubai Chambersa, čiji sam osnivač, kako bismo institucionalizirali pomoć hrvatskim firmama u pripremi, registraciji i rastu.
Koji su konkretni rezultati dosadašnje suradnje? Postoje li već uspješne priče?
Imamo nekoliko tvrtki koje su, uz našu pomoć, realizirale prve projekte u UAE-u. Među njima su Wizi, hrvatska platforma za prijevoz koja se širi na UAE tržište, zatim neke od vodećih hrvatskih IT kompanija, koje su trenutačno u fazi izlaska na to tržište. Tu se nalazi i niz manje poznatih, ali visoko sposobnih i kvalitetnih kompanija s kojima svakodnevno radimo i pripremamo njihov izlazak na to dinamično tržište. Putem Format 3D-a već neko vrijeme surađujemo s developerima poput Emaara i Union Propertiesa, a sada pomažemo i drugim hrvatskim arhitektonskim i građevinskim tvrtkama da uz pomoć naših projekata uđu na tržište UAE-a.
Kako vidite ulogu digitalnih platformi i novih tehnologija u budućem poslovnom umrežavanju između UAE-a i Hrvatske?
Digitalni marketing danas ima ključnu ulogu u pozicioniranju na tržištu, posebno pri prvom kontaktu s potencijalnim partnerima i investitorima. U agenciji L33T Digital razvijamo strateške pristupe koji uključuju precizno ciljanje kampanja, sadržaj prilagođen lokalnim tržištima te izradu vrhunskih prezentacijskih materijala – od pitch deckova i web stranica do promotivnih videa. Međutim, digitalna prisutnost može otvoriti vrata, ali ih osobni kontakt zatvara. Posebnost tržišta UAE-a je u tome da se povjerenje gradi osobno – kroz fizičku prisutnost, kontinuiranu komunikaciju i spremnost na lokalnu dostupnost. Zato naš model kombinira oba pristupa: snažan digitalni nastup kao uvod te jasan plan za lokalno pozicioniranje i osobnu prisutnost na terenu. Bez tog drugog koraka, ozbiljan i održiv ulazak na ovo tržište nije moguć.
Kakva je uloga hrvatske dijaspore u Emiratima u razvoju poslovnih veza?
Vrlo značajna. Iako brojčano mala, hrvatska dijaspora u UAE-u izrazito je kvalitetna. Čine je pojedinci koji zauzimaju visoke pozicije u menadžmentu, korporacijama i poduzetništvu. Upravo oni često djeluju kao neformalni mostovi između Hrvatske i Emirata jer poznaju obje kulture, razumiju mentalitet i znaju kako tržište diše. U sklopu UAE – Croatia Business Cluba posebnu pozornost posvećujemo uključivanju članova dijaspore u rad kluba. Na primjer, moja zamjenica i potpredsjednica vijeća Ida Pandur već neko vrijeme živi i radi u Dubaiju te aktivno sudjeluje u radu kluba, kao i u procesu osnivanja Croatian Business Councila pri Dubai Chambersu. Ponosan sam što smo postali prepoznatljivi i među našim ljudima koji žive u UAE-u. Iako nas je tek oko 2500, u usporedbi s nekim drugim dijasporama naš je kapital u spremnosti na suradnju i solidarnost. Naša organizacija pruža platformu na kojoj članovi dijaspore mogu aktivno doprinijeti – kroz mentorstvo, preporuke ili izravno uključivanje u projekte i poslovne inicijative. Tako jačamo hrvatsku prisutnost u regiji i pokazujemo da, iako brojčano mali, možemo ostvariti snažan i utjecajan trag. U tom kontekstu posebno bih istaknuo i našeg generalnog konzula u Dubaiju, gospodina Jasmina Devlića, koji je svojim angažmanom, otvorenošću i operativnošću pokazao koliko kvalitetna diplomatska prisutnost može pridonijeti jačanju poslovnih i institucionalnih veza između Hrvatske i UAE-a. Njegova podrška našim inicijativama od iznimne je važnosti.
Koliko su Emirati otvoreni za strane partnere kad je riječ o nekretninama i graditeljstvu?
Ujedinjeni Arapski Emirati, a posebno Dubai, izuzetno su otvoreni prema stranim ulagačima i stručnjacima. Tržište nekretnina jedno je od najuređenijih u svijetu, a sustav zaštite investicija vrlo je sofisticiran. Kapital investitora uplaćuje se na zaštićene escrow račune, čime se gotovo eliminira rizik od prijevara. Vlasnička ograničenja postoje u određenim dijelovima “mainland” zone, ali su zato modeli poput “freehold” i “freezone” prilagođeni stranim ulagačima omogućujući im potpunu kontrolu nad imovinom i poslovanjem. Dubai doživljava nevjerojatan rast i samo u prošloj godini grad je narastao za 250.000 novih stanovnika, čime je dosegnuo brojku od 3,9 milijuna. Projekcije pokazuju da bi do 2040. taj broj mogao doseći čak 7 milijuna. Taj rast prati i velika investicija u infrastrukturu: grade se nove prometnice, zdravstvene ustanove, škole, vrtići, kao i trgovački, ugostiteljski, sportski i zabavni sadržaji. Zato mnogi naši partneri, osobito iz sektora građevine, arhitekture i dizajna interijera, u Emiratima prepoznaju iznimnu poslovnu priliku, ali moraju imati jasnu strategiju, dugoročnu posvećenost i pouzdan lokalni tim.
Planirate li širenje poslovnog kluba i na druge regije Bliskog istoka?
Trenutačno smo fokusirani na Ujedinjene Arapske Emirate, no podržavamo i druge inicijative koje pomažu hrvatskim poduzetnicima pri njihovu iskoraku na tržišta Bliskog istoka. Posebno bih istaknuo Hrvatsku poslovnu delegaciju, koja je već dva puta uspješno vodila hrvatske gospodarstvenike u Saudijsku Arabiju, otvarajući im konkretne prilike za suradnju s poslovnim partnerima na tom tržištu. Velika zasluga za to pripada pokretačima delegacije – Željku Hanžeku, Zoranu Šegiću i Aci Momčiloviću, već ostvarenim stručnjacima i uglednim članovima hrvatske poslovne zajednice koji sustavno rade na stvaranju poslovnih mostova između Hrvatske i zemalja Zaljeva. U planu su i zajedničke aktivnosti u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, o kojima ćemo, vjerujem, tek imati prilike opširnije govoriti. Bliski istok je općenito vrlo otvoreno tržište za visokokvalitetna rješenja i stručnjake koji su iskustvo stjecali u Europi. Hrvatski profesionalci i poduzetnici zasigurno imaju znanja i vještine koje ova regija već godinama prepoznaje i koristi. No u svemu što radimo vodimo se načelom postupnosti, što znači da gradimo čvrstu mrežu i konkretne rezultate, ne širimo se radi širenja, već radi održivog i strateškog razvoja.
Sudjelovali ste u projektu "Beograd na vodi". Kako je tekao vaš angažman i što ste iz tog iskustva naučili?
Naš angažman na projektu “Beograd na vodi” bio je jedna od ključnih točaka prepoznavanja kvalitete studija Format 3D. Tijekom izrade visokokvalitetnih vizualizacija za potrebe tržišnog predstavljanja nekretnina, ostvarili smo suradnju s Eagle Hillsom, sestrinskom kompanijom Emaara, što je ujedno bila naša prva suradnja s grupacijom Emaar. Projekt smo dobili isključivo na temelju naše stručnosti, reputacije i sposobnosti da jasno prezentiramo kompleksna rješenja. Format 3D ima timove u Zagrebu, Dubaiju, Beogradu, Novom Sadu, Wroclawu i Eindhovenu, koji svakodnevno rade na međunarodnim projektima za klijente iz Europe i Bliskog istoka. Radimo i interijere za prestižne hotelske brendove poput Hiltona, Marriotta, Accora, Hyatta i Radissona. Sudjelovanje u “Beogradu na vodi” otvorilo nam je vrata Dubaija jer nas je Emaar nakon toga stavio na svoju vendor listu. Iz tog iskustva naučio sam da vrhunska kvaliteta uvijek nađe svoj put, bez obzira na to iz koje zemlje dolazite.
Koje su ključne razlike u projektiranju urbanih središta na Balkanu i u Emiratima?
U Emiratima se svi veći projekti planiraju u skladu s jasno definiranom i dugoročnom urbanističkom strategijom. Postoji usklađenost između investitora, arhitekata, regulatornih tijela i infrastrukturnih sustava te se sve odvija u koordinaciji, uz viziju razvoja koja obuhvaća desetljeća unaprijed. U takvom kontekstu svaki segment, od prometa, energetske učinkovitosti i održivosti do javnih površina i komunalne infrastrukture ima svoje mjesto i funkciju. S druge strane, na Balkanu se još uvijek često susrećemo s razvojem temeljenim na trenutačnim prilikama, ad hoc investicijama i kratkoročnim interesima. Takav pristup dovodi do urbanističke fragmentacije, narušene funkcionalnosti prostora i slabije integracije infrastrukturnih sustava. U Emiratima postoji spremnost na ulaganje u dugoročne ciljeve i tehnološke inovacije, dok se u regiji prečesto improvizira i donose kompromisi koji nisu održivi. Upravo je ta razlika u strateškom razmišljanju najvidljiviji kontrast između dvaju pristupa urbanom razvoju.
Kako gledate na trend megalomanskih projekata u svijetu? Jesu li održivi?
Megalomanski projekti mogu imati itekako opravdano mjesto u urbanističkom i gospodarskom razvoju, ali samo ako iza njih stoji čvrsta analiza stvarnih potreba tržišta, demografskih trendova i dugoročne održivosti. U Ujedinjenim Arapskim Emiratima takvi projekti nisu motivirani isključivo ambicijom ili željom za prestižom, nego se promišljeno uklapaju u širu nacionalnu viziju i to bilo da je riječ o diverzifikaciji gospodarstva, pozicioniranju zemlje kao globalnog investicijskog čvorišta ili stvaranju novih standarda u urbanom životu. Upravo Burj Khalifa i Dubai Mall dva su najbolja primjera kako megalomanski projekti mogu imati iznimno snažnu ekonomsku, simboličku i urbanističku funkciju, naravno pod uvjetom da su strateški postavljeni i dugoročno održivi. Burj Khalifa nije samo najviša zgrada na svijetu već je globalni simbol Dubaija, magnet za turiste, investitore i poslovne ljude. Godišnje privlači milijune posjetitelja te ostvaruje značajne prihode kroz turizam, luksuzni rezidencijalni najam i poslovne prostore. Dubai Mall, smješten u neposrednoj blizini, godišnje bilježi više od 100 milijuna posjeta, što ga čini najposjećenijim trgovačkim centrom na svijetu. No on nije samo mjesto za kupnju već i kompleks koji objedinjuje zabavu, gastronomiju, akvarij, klizalište, hotele i poslovne prostore. Prihod koji ostvaruje mjeri se u milijardama dolara godišnje. Dakle, nije riječ o pukom arhitektonskom “egotripu”, već o precizno dizajniranim megaprojektima koji imaju konkretan učinak na BDP, zapošljavanje, brendiranje grada i ukupnu atraktivnost regije. Ono što razlikuje uspješne projekte tog tipa od neuspjelih upravo je razina funkcionalnosti i samoodrživosti. Svaki projekt mora imati jasno definiranu svrhu, očekivani povrat investicije, ali i mjerljiv utjecaj na okoliš, zajednicu i širu ekonomiju. U Emiratima se sve više ide u smjeru pametnih gradova, energetski učinkovitih rješenja, cirkularne ekonomije i visoke razine integracije tehnologije kao dijela svakog elementa dizajna i izvedbe. Upravo zato održivost više nije samo trend ili zakonska obveza već temelj svakog ozbiljnog, suvremenog projekta. U tom kontekstu i veliki, ambiciozni projekti mogu biti potpuno opravdani ako služe dugoročnim potrebama zajednice i uklapaju se u viziju razvoja koja nadilazi dnevnu politiku ili tržišne cikluse.
Postoji li prostor za realizaciju sličnog projekta poput "Beograda na vodi" u Hrvatskoj? Primjerice "Zagreb na vodi"?
Apsolutno, Hrvatska, a posebno Zagreb ima golemi potencijal za projekte koji bi mogli transformirati urbanu vizuru i pozicionirati nas uz bok modernih europskih metropola. Takav projekt ne bi bio samo arhitektonska atrakcija već i pokretač investicija, turističke vidljivosti i dugoročne urbane održivosti. Razumijem i određeni otpor prema radikalnim promjenama jer ljudi prirodno teže očuvanju poznatog i tradicionalnog. Međutim, kada govorimo o arhitekturi i urbanom planiranju, ključno je razmišljati u širem kontekstu. Ne o onome što prostor znači danas, već kako će izgledati i funkcionirati za deset, dvadeset ili pedeset godina. Grad se razvija kao organizam i zato nam je potrebna dugoročna vizija koja uvažava povijest, ali je usmjerena na budućnost. S pravom vizijom i sigurnim investicijskim okvirom, takav projekt mogao bi Zagrebu dati novu dinamiku i urbani identitet koji spaja tradiciju s modernim potrebama, na dobrobit svih njegovih stanovnika.
Da vam sada daju u ruke prostorni plan Zagreba, što biste prvo mijenjali?
Prvi korak bio bi definirati dugoročnu viziju Zagreba, odnosno odrediti što želimo da naš glavni grad bude za 30 ili 50 godina? Bez jasne slike budućnosti teško je donositi strateške odluke u sadašnjosti. Nakon toga usmjerio bih se na kvalitetnije planiranje javnog prostora i to od kulturnih i edukativnih zona do funkcionalnih zelenih površina koje povezuju gradske četvrti i stvaraju novu urbanu dinamiku. Revitalizacija zapuštenih industrijskih zona, bolje povezivanje Novog i Starog Zagreba te infrastruktura prilagođena suvremenom životu bili bi prioriteti. U Ujedinjenim Arapskim Emiratima prostorni planovi ne nastaju stihijski nego se razvijaju u skladu s nacionalnim strategijama i ekonomskim prioritetima. U Dubaiju se planovi urbanog razvoja donose kroz institucionalnu suradnju između vlasti, privatnog sektora i investitora, s jasnim ciljevima i rokovima. Prije bilo kakve gradnje izrađuju se 3D modeli, simulacije prometa, scenariji rasta stanovništva i utjecaja na okoliš. Takav pristup rezultira učinkovitim, održivim i estetski usklađenim urbanim cjelinama. Upravo zato sam nedavno predložio gradonačelniku Zagreba Tomislavu Tomaševiću zajednički posjet Dubaiju, ali ne kao studijsko putovanje, već kao priliku za razmjenu znanja i inspiraciju. Vjerujem da bi energija grada poput Dubaija, s konkretnim rješenjima za izazove modernih metropola, mogla biti iznimno korisna i inspirativna za njegov novi mandat.
Kako u svoje projekte implementirate principe održivosti i zelene gradnje?
Trenutačno radimo na jednom od najvećih vjersko-turističkih kompleksa u Europi koji će uskoro biti predstavljen javnosti. Riječ je o izuzetno ambicioznom projektu koji objedinjuje duhovnost, arhitekturu, turizam i održivi razvoj. Cijeli kompleks temelji se na principima potpune održivosti, a koriste se prirodni i lokalno dostupni materijali, planirani su energetski sustavi temeljeni na obnovljivim izvorima, poput solarne i geotermalne energije, a uključeni su i sustavi za prikupljanje kišnice, biološko pročišćavanje otpadnih voda te inteligentno upravljanje resursima. Posebna pozornost posvećena je integraciji s krajolikom. Arhitektura se ne nameće prostoru, već ga prati i nadopunjuje. Umjesto agresivne gradnje, projekt koristi zemljane tonove, prirodne teksture i organske linije koje poštuju postojeću topografiju. Kompleks uključuje prostore za duhovni boravak, edukaciju, smještaj i rekreaciju, povezane mrežom zelenih staza i zona namijenjenih opuštanju i promišljanju. Dodatnu vrijednost donosi edukativna komponenta uz sadržaje poput botaničkih vrtova s autohtonim biljnim vrstama i programom očuvanja okoliša. U projekt je od početka uključena i lokalna zajednica kroz zapošljavanje i suradnju u svim fazama. Ovaj projekt zamišljen je kao svojevrsni model održive arhitekture koji pokazuje da je moguće graditi impresivne sadržaje bez narušavanja okoliša – s jasnom dugoročnom vizijom, u službi čovjeka i prirode.
Koje su najveće pogreške koje se kod nas čine pri urbanističkom planiranju?
Najveća pogreška u urbanističkom planiranju kod nas je fragmentirani pristup. Planovi se često izrađuju parcijalno, bez jasne dugoročne vizije i bez uključivanja svih relevantnih struka. Umjesto međusobno usklađenih i funkcionalno povezanih cjelina, dobivamo prostorne jedinice koje ne komuniciraju međusobno. Nerijetko se zanemaruje uloga krajobrazne arhitekture, prometne logike i širi društveni kontekst, što dovodi do prostora koji ne služe stvarnim potrebama zajednice. Takav pristup rezultira naseljima bez javnih sadržaja, bez dovoljno zelenih površina, s neadekvatnom prometnom infrastrukturom i bez osjećaja identiteta. Umjesto živih i povezanih gradskih četvrti, dobivamo izolirane zone koje ne potiču interakciju ni kvalitetan život.
Jeste li imali priliku raditi na hotelima i objektima visoke kategorije i kako se ti projekti razlikuju po kontinentima?
Da, radili smo na brojnim hotelima visoke kategorije u Hrvatskoj, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Francuskoj, Španjolskoj, Gibraltaru, Maroku, Švedskoj i na Bliskom istoku. Svako tržište donosi svoje specifičnosti, kako u arhitektonskom jeziku tako i u pristupu dizajnu, funkcionalnosti i očekivanjima gostiju. Najveća razlika je u pristupu. Dok europski klijenti često inzistiraju na očuvanju lokalnog identiteta, povijesnog kontinuiteta i elegancije koja proizlazi iz jednostavnosti i sofisticiranih detalja, Bliski istok traži inovacije, visoku razinu luksuza i dojam spektakularnosti. Ondje su očekivanja znatno ambicioznija, od prostornog luksuza do ugradnje najnovijih tehnoloških rješenja i impresivnih dizajnerskih elemenata. Svaki projekt mora ponuditi iskustvo koje ostaje zapamćeno. U Europi je proces često sporiji, ali detaljnije kontroliran, s velikim naglaskom na tradiciju, održivost i dugoročnu funkcionalnost. U Emiratima i drugim zemljama regije naglasak je na brzini realizacije, originalnosti koncepta i mogućnosti da projekt postane vizualno prepoznatljiv simbol grada ili područja u gradu. Oba pristupa imaju svoje vrijednosti, ali zahtijevaju različit način razmišljanja. Upravo zato ponosan sam što naš studio okuplja međunarodni tim arhitekata i dizajnera iz različitih kultura, jezika i profesionalnih konteksta. Ta multikulturalnost donosi dodatnu vrijednost i omogućuje nam da bolje razumijemo raznolike potrebe tržišta i da u svaki projekt unesemo globalnu perspektivu, ali i lokalnu osjetljivost. Kao studio koji djeluje na više kontinenata, naučili smo prepoznati što svako tržište traži i kako se prilagoditi. Naš pristup temelji se na ravnoteži između kreativnosti, funkcionalnosti i poslovne učinkovitosti, ali i na poštovanju kulturnih normi i vrijednosti koje oblikuju način na koji ljudi žive, borave i doživljavaju prostor. To je ono što nas razlikuje jer ne nudimo samo dizajn već i razumijevanje.
Koji vam je projekt u dosadašnjoj karijeri bio najizazovniji, a koji najdraži?
Najizazovniji projekt u mojoj karijeri bio je upravo onaj za “Beograd na vodi”, i to u fazi konceptualizacije pješačke poveznice s pet terazijskih terasa. Monumentalni urbanistički zahvat koji spaja povijesno središte Beograda s novoizgrađenim dijelom uz Savu. Inicijalno smo za razvoj prijedloga imali tri tjedna, no poziv voditelja projekta sve je preokrenuo i rok je skraćen na samo tri dana zbog žurne prezentacije projekta vlasniku Emaara. U tih nekoliko dana mobilizirali smo cijeli tim i radilo se danonoćno, vizualizacije su se izrađivale u realnom vremenu, a svaki član tima dao je maksimum. Prikazali smo detaljan masterplan s prometnim rješenjima, zelenim zonama, ugostiteljskim i trgovačkim sadržajima, javnim prostorima, pa čak i podzemnim garažama i to sve u dnevnim i noćnim vizualizacijama. Taj projekt nije bio samo profesionalni izazov već je bio i prijelomna točka. Zahvaljujući njemu ušli smo na vendor listu Emaara i otvorili vrata suradnje s ostalim investitorima u Emiratima. Posljedično nas je to dovelo do Dubaija. Iskreno, da nije bilo tog trenutka, vrlo vjerojatno danas ne bismo sjedili ovdje i vodili ovaj intervju. Taj projekt mi je ostao najdraži jer je označio ne samo profesionalni proboj već i osobnu potvrdu da se trud, vizija i brzina reakcije uvijek isplate.
Možete li izdvojiti grad koji vas je arhitektonski najviše inspirirao i zašto?
Bez ikakve sumnje, to bi bio Dubai. To je grad koji ne poznaje ograničenja, grad koji svakodnevno pomiče granice arhitekture, urbanog planiranja i tehnološke implementacije. Ono što me osobno najviše inspirira jest činjenica da se ovdje ne reagira na svjetske trendove nego se oni ovdje stvaraju. Dubai ne čeka da vidi što će drugi napraviti. On zamišlja ono što se drugdje čini nemogućim i zatim to realizira. Jedan od najfascinantnijih projekata koji me trenutačno oduševljava jest planirani pješački prsten od 93 kilometra koji će opasati cijeli grad. Riječ je o projektu Dubai Loop, o potpuno zatvorenoj, klimatiziranoj pješačko-biciklističkoj stazi koja omogućuje zdravu mobilnost bez emisija, ali ujedno redefinira koncept urbanog kretanja. S obzirom na klimu u Emiratima, ovakvo rješenje pokazuje kako se može razmišljati izvan okvira, ali i kako se grad može projektirati prema čovjeku, ne samo prema prometu i zgradama. Tu su i gigantski projekti poput Mohammed Bin Rashid Cityja, koji će biti novo urbano središte s umjetnim jezerima, tematskim parkovima, rezidencijalnim zonama i poslovnim četvrtima. Ili Palm Jebel Ali, nastavak vizije potpuno umjetnog otoka u obliku palme koji bi trebao udvostručiti broj stambenih jedinica u odnosu na originalni Palm Jumeirah. Svaki od tih projekata ima za cilj podići kvalitetu života, pozicionirati Dubai kao globalni centar inovacija, ohrabriti nove načine razmišljanja. U Dubaiju vas inspirira i tempo i ambicija. Nema izgovora, nema odgađanja. Vizije se prevode u nacrte, nacrti u gradilišta, a gradilišta u realnost i to sve u rokovima koji bi u Europi zvučali gotovo nevjerojatno. To je energija koja me svakodnevno gura naprijed i koja mi potvrđuje da je sve moguće uz jasnu viziju, dobar tim i odlučnost.
Je li Hrvatska dovoljno atraktivna investitorima iz UAE-a?
Hrvatska je svakako atraktivna destinacija, ali još uvijek nedovoljno poznata investitorima iz UAE-a. U Croatia Business Clubu svakodnevno radimo na tome da promijenimo tu percepciju i prezentiramo Hrvatsku na način koji je razumljiv investitorima s Bliskog istoka. Emiratski ulagači traže stabilna, strateški postavljena tržišta, a Hrvatska to objektivno jest. Imamo snažnu europsku poziciju, pristup cijelom EU tržištu, izvanrednu turističku infrastrukturu i visoko obrazovanu radnu snagu. No ono što često nedostaje jest kvalitetna prezentacija i lokalni partneri koji razumiju kulturološki kontekst i način poslovanja u arapskom svijetu. Upravo tu mi ulazimo kao prevoditelji poslovnih kultura i posrednici u stvaranju međusobnog povjerenja. U tom kontekstu, u suradnji s ministrom gospodarstva UAE-a, Njegovom Ekscelencijom Abdullahom Al Marrijem i njegovim timom koji predvodi dr. Jean Fares, savjetnik ministra i izvršni direktor Investopije, pripremamo dolazak visokoprofilne investicijske delegacije u Hrvatsku u četvrtom kvartalu ove godine. Investopia, kao jedna od najvažnijih investicijskih platformi u regiji, održava se već treću godinu zaredom u Milanu, a od sljedeće godine širi se i na Berlin. Međutim, naš fokus trenutačno nije na velikom medijskom eventu, već na stvaranju stvarne vrijednosti, a to je dovesti najvažnije investitore iz Emirata u Hrvatsku i pokazati im našu zemlju izravno, iskreno i u najboljem svjetlu.
Riječ je o dvodnevnom programu koji uključuje susrete na najvišoj institucionalnoj razini, prezentaciju strateških sektora poput infrastrukture, turizma, hrane, energije i IT-a, kao i posjete uspješnim hrvatskim kompanijama i projektima. O toj inicijativi već sam razgovarao s predsjednikom Republike Hrvatske Zoranom Milanovićem koji je dao punu podršku i najavio da će osobno primiti delegaciju. Istodobno vodimo razgovore s ostalim ministarstvima, Vladom i Hrvatskom gospodarskom komorom kako bismo ovo organizirali na najvišoj mogućoj razini i Hrvatsku pozicionirali kao ozbiljnu destinaciju za investicije s Bliskog istoka.
U kojim hrvatskim regijama vidite najviše neiskorištenog potencijala za razvoj?
Istra, Slavonija i sjeverna Dalmacija imaju golemi potencijal. Istra kao destinacija za održivi luksuzni turizam i poljoprivredu, Slavonija za prehrambenu industriju i obnovljive izvore energije, a Zadar i šira okolica kao nova destinacija za razvoj marina, hotela i logističkih centara. Naša ideja je da investitorima predstavimo Hrvatsku ne samo kroz poznate destinacije već i kroz regije koje tek trebaju zasjati.
Kako bi Hrvatska mogla učinkovitije privući strane ulagače, posebno iz zemalja Perzijskog zaljeva?
Prvi korak je pojednostavljenje procesa i to od ulaska na tržište do dobivanja dozvola. Drugo, važno je imati strukturiran način predstavljanja projekata. Investitorima ne možete nuditi prilike, morate nuditi konkretne projekte s brojevima, timom i modelima povrata investicije. Hrvatska također mora jače rabiti diplomaciju, a i gospodarske klubove poput našega koji mogu brzo otvoriti vrata i stvoriti povjerenje. Naposljetku, važna je i prisutnost na terenu jer niste relevantni ako vas nema.
Postoje li konkretni planovi za infrastrukturne ili građevinske projekte u Hrvatskoj uz podršku UAE?
Da, upravo komuniciramo s nekoliko emiratskih investitora koji žele ulagati u hrvatske projekte. U tijeku su pripreme za dolazak delegacije investitora u Hrvatsku u četvrtom kvartalu 2025. godine, u suradnji s ministarstvom gospodarstva UAE-a i uz potporu predsjednika Republike Hrvatske. Već smo selektirali određene projekte koji uključuju infrastrukturu, hotele, logistiku i energetiku i to s jasnim ciljem da gostima predstavimo konkretne prilike koje su već spremne za ulaganje.
Može li Hrvatska postati spona između Emirata i Europske unije u širem gospodarskom smislu?
To je upravo vizija koju zagovaramo. Hrvatska ima jedinstven položaj kao članica EU, ima dobru prometnu povezanost, povijesne odnose s Bliskim istokom i iznimno obrazovanu radnu snagu. Osnivajući Croatian Council pri Dubai Chambersu, gradimo institucionalnu platformu koja Hrvatskoj omogućuje da postane ulazna vrata za emiratske tvrtke prema tržištu Europske unije, ali i izlazna točka za hrvatske kompanije prema tržištima GCC regije. Ako iskoristimo sve alate koje imamo, možemo postati hub za strateško povezivanje dviju regija.
Kako bi izgledao vaš idealni model suradnje hrvatske države i privatnog sektora s investitorima iz UAE-a?
Idealni model temeljio bi se na tronošcu: institucionalna podrška, profesionalna priprema i lokalni partner. Država bi trebala pružiti jasne informacije o zakonodavnom okviru, olakšati pristup infrastrukturnim projektima i osigurati visoku razinu političke stabilnosti i transparentnosti. Privatni sektor uz podršku organizacija poput UAE – Croatia Business Cluba i budućeg Croatian Councila bio bi operativni kanal koji osigurava pripremu projekata, komunikaciju s investitorima i dugoročnu podršku. Svaki ozbiljan ulagač iz UAE-a želi znati s kim točno radi i ima li njegov projekt održivu budućnost. Naša je uloga stvoriti taj most.
Kako balansirate između poduzetništva, arhitekture i međunarodne diplomacije?
Moja snaga nije u balansiranju između različitih svjetova, već u njihovu povezivanju. Tijekom posljednjih 20 godina, koliko sam aktivan u poslovnom svijetu, imao sam čast i privilegij raditi s nekim od najvećih globalnih kompanija, od Applea i Rolexa do Hiltona i SAP-a. To iskustvo mi je omogućilo da izađem iz klasičnih poslovnih okvira i bolje razumijem kako funkcioniraju vrhunski prodajni procesi, kao i načini na koje velike kompanije ulaze na nova tržišta. Danas u mojoj agenciji L33T Digital jedan dio poslovanja baziramo upravo na toj ekspertizi, pomažući kompanijama u razvoju strategija za prodaju i rast, vođenju digitalnih kampanja te pozicioniranju na međunarodnim tržištima. S druge strane, osobno iznimno uživam u izgradnji odnosa kroz gospodarsku diplomaciju, posebice u sklopu svog djelovanja u UAE-u. Ponosan sam na to što su naš rad i napor prepoznati i na najvišim europskim razinama. Trenutačno sam dio europske inicijative za pripremu sporazuma o slobodnoj trgovini (Free Trade Agreement) između Europske unije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji će otvoriti novo poglavlje gospodarske suradnje. U tom kontekstu izuzetno mi je drago što imam podršku veleposlanice Europske unije u UAE-u Lucie Berger, s kojom sam već imao niz konstruktivnih susreta. Nedavno sam sudjelovao i na visokoj razini okruglog stola u Dubai Chambersu s potpredsjednikom Europske komisije Marošem Šefčovičem, gdje smo razgovarali upravo o novim modelima gospodarskog povezivanja između EU i regije Zaljeva. Taj spoj osobnog iskustva, poslovne strategije i institucionalne diplomacije daje mi posebnu perspektivu i vjerujem da upravo kroz takav pristup možemo stvarati dugoročne vrijednosti.
Gdje se vidite za pet godina – u Dubaiju, Zagrebu ili u nekom trećem gradu?
Vidim se i dalje između Dubaija i Zagreba, tih dviju točaka koje oblikuju moj profesionalni i osobni identitet. Zagreb će uvijek ostati moja osnova i moj dom, mjesto gdje je moja obitelj i gdje sam izgradio prve poslovne temelje. No Dubai je postao moj drugi dom i dinamično središte koje me svakodnevno izaziva, inspirira i povezuje s globalnim tržištima. Povezati ta dva svijeta za mene je i izazov i privilegij. Uvjeren sam da upravo u toj sinergiji leži budućnost jer razumijevanje oba konteksta omogućava nam da stvaramo mostove, a ne barijere. Moj fokus i dalje ostaje na stvaranju konkretnih vrijednosti između Europe i Bliskog istoka, s timom koji me prati godinama i s kojim sam postigao sve ono na što danas mogu biti ponosan.
Što biste poručili mladim arhitektima i poduzetnicima koji žele uspjeti izvan Hrvatske?
Prvo, ne čekajte savršen trenutak. Počnite sada. Kad sam u poslovni svijet ušao sa samo 18 godina, krenuo sam bez portfelja i referencija, imao sam samo volju da učim i radim bolje od konkurencije. Drugo, gradite odnose, a ne samo kontakte. Uspjeh izvan Hrvatske ne dolazi preko noći, ali se strpljivo gradi i to projekt po projekt, čovjek po čovjek. Treće, naučite komunicirati. Dobra prezentacija vrijedi jednako kao i dobar projekt. Iskustvo me naučilo da ne pobjeđuje onaj s najboljim proizvodom, nego onaj tko ga zna najjasnije i najuvjerljivije ispričati.
Kada biste mogli ostaviti jedan trajni projekt kao naslijeđe – što biste projektirali i gdje?
Volio bih ostaviti jedan arhitektonski projekt koji spaja duhovnost, prirodu i zajednicu, možda negdje između Europe i Bliskog istoka. Možda to ne bi bio neboder ili luksuzni hotel, nego prostor koji nadahnjuje, okuplja i ostavlja trag. Nešto poput arhitektonskog zdanja koje kombinira znanje, umjetnost, vjeru i prirodu. Grad? Možda baš Dubai, jer ako išta može spojiti suprotne krajnosti u jedno – onda je to taj grad.
- Autor: Hassan Haidar Diab
- Foto: Ahmed Eliwa
Spremni za istraživanje potencijala tržišta Dubaija?
Pridružite se Poslovnom klubu UAE-Hrvatska i povežite se s industrijskim stručnjacima, steknite uvid u tržište i pristupite ekskluzivnim investicijskim prilikama. Vaša sljedeća velika investicija čeka u Dubaiju—ostvarite je u 2025. godini!
